Računajmo!

Ishodi učenja:

  • izračunati masu atoma (A)
  • izračunati relativnu molekulsku masu i masu molekule (A)
  • povezati brojnost jedinki u uzorku s masom uzorka (B)
  • povezati množinu jedinke s masom i molarnom masom (B)
  • objasniti plinske zakone (C)
  • objasniti povezanost množine plina s njegovim volumenom i molarnim volumenom (C)
  • računski odrediti empirijsku i molekulsku formulu (D)

 

*U zagradama su navedena slova koja označavaju aktivnosti ovog scenarija poučavanja, a njihovom se realizacijom doprinosi ostvarenju dotičnog ishoda.

 

 

Opis aktivnosti

A Jesu li relativne veličine manje točne?

Atomi i molekule svojim vrlo malenim dimenzijama čine mikroskopski svijet nama nepojmljivih veličina i masa o kojima je teško stvoriti sliku jer smo navikli stvarati predodžbe o svijetu osjetilima vida, njuha, opipa i sluha. Svijet mikroskopskih dimenzija ne može se na jednostavan način izravno mjeriti. Kako biste učenicima predočili što su relativne veličine, predstavite im neke njima dobro poznate primjere. Pripremite zadatak u Wordu na temu usporedbe cijena nekoga proizvoda, primjerice male čokolade od 100 grama i velike čokolade od 300 grama. Uspoređujući cijene navedite učenike na zaključak o tome koliko je puta skuplja veća čokolade u odnosu na malu te uvedite značenje pojma relativno. Zadatak obogatite fotografijama objavljenim pod licencom Creative Commons, izvor 1, te ih podijelite s učenicima e-poštom. Učenike potaknite na razmišljanje o značenju pojma relativne atomske mase te ih navedite na zaključak u odnosu na što su određene relativne atomske mase.

Sredinom 20. stoljeća uvedena je standardna jedinica za određivanje relativne atomske i molekulske mase – unificirana atomska jedinica mase. Molekule, odnosno formulske jednike, građene su od određenoga broja i određene vrste atoma. Navedite učenike na zaključak o načinu izračunavanja relativne molekulske mase. U Wordu pripremite i e-poštom s učenicima podijelite zadatke izračunavanja relativne molekulske mase. Kao pomoć učenici se mogu poslužiti sadržajem dostupnim u online udžbeniku e-Kemija, izvor 2. Uputite učenike i na Znanstveni kalkulator. Na temelju rješavanja zadataka neka učenici zaključe da su relativne veličine jednako točne i da su dobivene dijeljenjem zadane veličine odabranom osnovnom jedinicom.

 Postupci potpore

U izradi i primjeni scenarija nezaobilazne su Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama, usklađene s posebnostima učenja, uvjetovane određenim oštećenjima, razvojnim poremećajima ili utjecajem okoline. Opisani postupci mogu pomoći u uporabi IKT alata, gledanju videozapisa, uporabi tekstova za čitanje, sudjelovanje u raspravama i dr.

U zadatcima razmišljanja o značenju pojma relativne atomske mase učenike potaknite suradničkom aktivnošću „razmisli i u paru razmijeni“. U zadatku izračunavanja relativne molekulske mase poslužite se proučenim primjerom, to je ogledni zadatak koji uvodi učenike u način rješavanja, razrađen prema jednostavnim koracima. Odaberite tek nekoliko zadataka i slijedite redoslijed: lakši, teži, lakši. Pratite rad učenika s teškoćama jer mogu pogriješiti u zapisivanju i računanju (učenici s ADHD-om, posebno učenici s poremećajem računanja, učenici s motoričkim oštećenjima i dr.). Potaknite ih da se služe znanstvenim kalkulatorom (uz usmjeravanje), može i stolnim kalkulatorom ili računalom. Učenicima s intelektualnim teškoćama bit će potrebna dodatna potpora.

Uvijek demonstrirajte način uporabe nove poveznice za odabir fotografija i provjerite kako se pojedini učenik snalazi. U radu s učenicima s motoričkim oštećenjima gornjih ekstremiteta važno je osigurati potporu srednjotehnoloških pomagala odabirom prikladnog miša, prekidača, prilagođene tipkovnice i sl. Po potrebi uvodite podršku vršnjaka te eventualno pomoćnika u nastavi.

 

 

B N na nekoliko NA čina

Kako biste učenicima približili i učinili shvatljivim važnost poznavanja broja čestica, tj. brojnosti, možete se poslužiti usporedbama s nekim primjerima koji su učenicima poznati. Učenicima prikažite neke fotografije, primjerice zvjezdanoga neba, kapljice vode, oceana, i popratite ih nekim od pitanja: Koliko ima zvijezda u svemiru? Koliko ima molekula vode u jednoj kapljici, a koliko u oceanu? Fotografije objavljene pod licencom Creative Commons pronađite na izvoru 1. Veličina koja povezuje mikroskopski svijet čestica i makroskopski svijet tvari jest množina tvari. U svakodnevnom radu kemičari upotrebljavaju uzorke tvari koji sadržavaju velik broj jedinki. Budući da su atomi i molekule, čestice koje sudjeluju u kemijskim reakcijama, vrlo sitne čestice koje je nemoguće izvagati, za količinu tvari usvojena je fizikalna veličina proporcionalna brojnosti – množina, n, čija je jedinica mol. Kako biste učenicima objasnili fizikalnu jedinicu mol i množinu tvari upotrijebite već pripremljene materijale koji se nalaze na Nacionalnom portalu za učenje na daljinu „Nikola Tesla“ – Digitalni obrazovni sadržaji, Kemija nastavnici, Jednadžba kemijske reakcije i računanje u kemiji, Množina ili količina tvari. Proučavajući riješene primjere i zadatke učenici će moći zaključiti kako se, bez obzira na to radi li se o jednom molu saharoze ili jednom molu natrijeva klorida, uvijek govori o Avogadrovu broju jedinki jer jedan mol neke tvari sadržava Avogadrov broj, odnosno 6,02214129(27) × 1023 jedinki (atoma ili molekula) te tvari.

Na svjetski Dan mola, koji se obilježava 23. listopada, s učenicima u školi organizirajte aktivnosti kojima ćete ga obilježiti. Pretraživanjem mrežnih stranica prema ključnim pojmovima mol, množina tvari, Amedeo Avogadro učenici će steći saznanja koja mogu iskoristiti za izradu PowerPoint prezentacije i plakata. Plakate neka izlože u prostoru škole, a prezentaciju održe za sve zainteresirane učenike. Aktivnosti provedene u sklopu obilježavanja Dana mola neka učenici fotografiraju te uz pomoć administratora objave na stranicama škole.

 Postupci potpore

U proučavanju zadataka računanja služite se jednostavnim tipovima zadataka. U izdvojenim zadacima zapisanim na papiru, računalu i sl. istaknite kemijske simbole i oznake za računske operacije (podebljanjem tiska, bojom). U zadatcima proučenog tipa uvodni zadatak neka ima jasno prikazan postupak rješavanja, u koracima. Za pojedine učenike, npr. učenike s ADHD-om ili oštećenjem vida, sluha, osim redoslijeda zadataka lakši – teži – lakši, zadatci mogu biti poredani i prema drukčijem ključu, npr. manji broj zadataka podjednake težine, no važno je da učenici razumiju po kojem su ključu zadatci zadani jer tako „krate vrijeme“. Pri svemu je važno perceptivno istaknuti teške (crvenom bojom) i lakše zadatke (zelenom bojom). Time usmjeravate pažnju učenika na mogućnost odabira zadataka različite složenosti. Nove pojmove uvijek objasnite na jednostavnom primjeru, učenici ih mogu upotrijebiti kao podsjetnike (npr. Avogardov broj). Pri svemu uvijek zapišite pravilo za čitanje fizikalne ili matematičke veličine.

 

 

C Kad mol stane na vagu

U kojem su odnosu množina i masa tvari? Zadajte učenicima da izračunaju koliku je masu tvari potrebno odvagnuti, a potom neka naprave odvagu kako bi dobili jedan mol tvari. Primjerice, 1 mol molekula vode iznosi približno 18 g, 1 mol atoma zlata približno 197 g, 1 mol molekula kisika približno 32 g, 1 mol atoma bakra približno 63,55 g bakra itd. Veličina povezana s množinom čiste tvari jest molarna masa, M. Za razumijevanje značenja molarne mase pripremite za učenike problemske zadatke, npr. izračunavanje mase jednoga mola nekog spoja. Na temelju kemijskoga računa učenici mogu uvidjeti povezanost molarne mase i relativne molekulske mase te zaključiti da svaka čista tvar ima svoju molarnu masu. Za uvježbavanje određivanja molarnih masa različitih tvari uputite učenike na materijale dostupne na izvoru 3.

Zbog prirode plinova jednostavnije je mjeriti volumen nego masu plinovitim tvarima pa je učenicima potrebno pojasniti odnos između množine tvari u plinovitom agregacijskom stanju i njezina volumena. Za upoznavanje osnovnih zakonitosti ponašanja plinova upotrijebite simulaciju te kliknite na opciju Translated Sims_Croatian, koja omogućuje prikaz na hrvatskome jeziku. Naglasite načine izloženosti čovjeka plinovima u svakodnevnom životu i njihov utjecaj na zdravlje. Posebno uputite učenike neka pritom obrate pozornost na uzroke trovanja štetnim plinovima u kućanstvu. Pri pretraživanju mrežnih stranica po ključnim pojmovima, npr. ugljikov monoksid, trovanje plinom, ugljikov dioksid, učenici neka istraže kako pružiti prvu pomoć unesrećenom u slučaju trovanja ugljikovim oksidima. Pri tome neka oblikuju tablicu u Excelu u kojoj će primijeniti insert-metodu te razdvojiti ono što znaju od onoga što je za njih novo i onoga što je drukčije od onoga što su pretpostavljali.

Na temelju odgledane simulacije podijelite učenicima zadatke povezane s istraživanjem Avogadrova zakona, npr. koliko iznosi volumen smrtonosne doze ugljikova(II) oksida. Kao pomoć pri provjeri mjernih jedinica učenici se mogu koristiti alatom Pretvaranje mjernih jedinica ili na pametne telefone i tablete preuzeti aplikaciju za preračunavanje mjernih jedinica s AppsStorea. Duže poveznice možete skratiti jednom od aplikacija za skraćivanje dugih poveznica, npr. Goo.gl.

 Postupci potpore

U zadatcima mjerenja i računanja važna je vaša potpora. Pratite rad učenika, a kad uočite da griješe, ponovite postupak rješavanja zadataka. Za uvježbavanje se koristite zadatcima proučenoga tipa; pri odabiru zadataka za računanje izdvojite manji broj zadataka (npr. u radu s učenicima s ADHD-om, s učenicima s motoričkim poremećajima i dr.). U radu s učenicima s poremećajem računanja slijedite načelo lakši – teži – lakši zadatak, a iznimno, u radu s učenicima s teškoćama koji pokazuju dodatni interes (npr. učenici oštećena sluha, učenici oštećena vida i dr.), slijedite i načelo manjega broja zadataka podjednake težine. U radu s učenicima potičite rad u paru. Za rad u paru učenici trebaju biti podjednakih sposobnosti, a kad to nije tako, trebaju dobiti zadatke u skladu sa svojim mogućnostima – diferencirane zadatke.

 

 

D Isti u različitim odijelima

Za određivanje kvantitativnoga sastava kemijskoga spoja upotrebljava se kvantitativna kemijska analiza. Objašnjenje kemijske analize učenici mogu pronaći na izvoru 4, a za dodatne podatke o kvalitativnim i kvantitativnim metodama kemijske analize neka se posluže izvorom 5. Potaknite učenike da istraže, iščitavajući etikete na različitim prehrambenim proizvodima, što se sve „skriva“ u hrani. Pretraživanjem mrežnih stranica prema ključnim pojmovima, npr. aditivi, e-brojevi, regulatori kiselosti i sl. neka istraže značenje nepoznatih pojmova. U razredu potaknite raspravu o aditivima, konzervansima i začinima koji se dodaju u prehrambene proizvode i njihovu utjecaju na zdravlje čovjeka.

Rezultati kemijske analize iskazuju se i masenim udjelima uz pomoć kojih se može izračunati empirijska odnosno molekulska formula spoja. Za razlikovanje empirijske i molekulske formule uputite učenike na izvor 6. U svrhu ponavljanja ključnih pojmova izradite križaljku u alatu Crosswordlabs koja će sadržavati prethodno obrađene pojmove. Duže poveznice možete skratiti u nekoj od aplikacija za skraćivanje dugih poveznica, npr. Tinyurl. Za uvježbavanje izračunavanja empirijskih i molekulskih formula spoja zadatke izradite u Wordu te ih podijelite s učenicima e-poštom.

 Postupci potpore

Složene tekstove o kemijskoj analizi (izvor 4, izvor 6) pripremite u obliku semantički pojednostavnjenog sažetka. Pri svemu istaknite ključne pojmove, na jednostavan ih način objasnite učenicima i izdvojite nekoliko pitanja za ponavljanje.

Pri uvježbavanju računanja slijedite načelo lakši – teži – lakši zadatak i uvijek osigurajte podsjetnik za rješavanje zadataka prikazom zadatka proučenoga tipa. Obratite pažnju na preglednost i prostor za rješavanje zadataka jer pojedini učenici s teškoćama pišu krupnim slovima (npr. učenici s motoričkim oštećenjima, pojedini učenici s ADHD-om, poremećajem pisanja i računanja i dr.).

Učenici s poremećajem pisanja često imaju teško čitljiv rukopis koji otežava razumljivost napisanoga, zato je važno smanjiti pritisak za prepisivanje. Umjesto toga ponudite učenicima zadatke napisane na papiru koje mogu prepisati, rješavati na papiru i kasnije zalijepiti u bilježnicu. Prostor za upis pitanja mora biti prilagođen očekivanoj količini teksta jer je to važno za učenikova očekivanja. Ako je prostora malo, pojedini učenici s teškoćama misle da takav mora biti i odgovor, a ako ga ima previše, ulaze u područja koja nisu važna jer misle sve moraju ispuniti. Učenici s motoričkim oštećenjima zbog svoje primarne teškoće moraju imati posebno prilagođen tekst (povećane razmake između riječi i redaka teksta te predviđeni prostor za pisanje). To je važno i u radu s učenicima na spektru autizma, kojima zadatak treba razložiti u korake jer im to olakšava razumijevanje, a kasnije i rješavanje zadataka. Učenici s oštećenjem vida imaju posebne prilagodbe ovisno o stupnju oštećenja (uvećani tisak, brajica). Kod rješavanja svih zadataka upotrebljavajte male brojeve (poželjno parne) kako bi se učenici mogli usredotočiti na postupak i na razumijevanje procesa, a ne na računske operacije.

 

 

Za učenike koji žele znati više 

Uputite učenike na poveznicu na izvoru 7, na kojoj mogu saznati kolika je prosječna koncentracija različitih lebdećih čestica i plinova koji utječu na kvalitetu zraka. Zatražite od učenika da izračunaju, na temelju očitane vrijednosti za određeno područje, koliki je broj molekula određenog plina sadržan u izmjerenoj koncentraciji te da navedu i objasne promjene u koncentracijama plina u određeno doba dana i na različitom području. Svoja saznanja neka prikažu u PowerPoint prezentaciji.

 

 

Dodatna literatura, sadržaj i poveznice:

Dodatna pojašnjenja pojmova možete potražiti na relevantnim mrežnim stranicama – Google znalac, Struna (Hrvatsko strukovno nazivlje), Hrvatska enciklopedija i sl.

  1. Ivančić, Đ., Stančić, Z. (2015): Razlikovni pristup u inkluzivnoj školi. U: Igrić, Lj. I sur. Osnove edukacijskog uključivanja. Škola po mjeri svakog djeteta je moguća (str. 159–203). Zagreb: Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Školska knjiga.
  2. Sekušak-Galešev, A., Stančić, Z., Igrić, Lj. (2015): Škola za sve, razvrstavanje učenika i čimbenici učenja. U: Igrić, Lj. I sur. Osnove edukacijskog uključivanja. Škola po mjeri svakog djeteta je moguća (str. 203–249). Zagreb: Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Školska knjiga.
  3. Sikirica, M (2003): Metodika nastave kemije. Zagreb: Školska knjiga.
  4. Prikaz knjige Kemijsko računanje.

Napomena: Valjanost svih mrežnih poveznica posljednji je put utvrđena 1. 10. 2017.

 

 

Primijenili ste ovaj scenarij poučavanja u nastavi? Recite nam svoje mišljenje popunjavanjem upitnika na ovoj poveznici
Creative Commons licenca
Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom Creative Commons Imenovanje 4.0 međunarodna. Prilikom korištenja ovog djela trebate označiti autorstvo djela na ovaj način: CARNET (2017) e-Škole scenarij poučavanja ˝(upisati naslov scenarija poučavanja)˝, https://scenariji-poucavanja.e-skole.hr/.

Informacije o scenariju

Predmet:
Razred: ,

Razina izvedbene složenosti: početna

Korelacije i interdisciplinarnost:

- Matematika
- Fizika
- Povijest
- Biologija


Savjete i upute za primjenu digitalnih alata u nastavi pronađite
na e-Laboratoriju. e-Laboratorij logo