Kemija

Aktivnosti predložene u scenarijima mogu se uklopiti u nastavu Kemije kao zaokružena cjelina (nastavni sat) ili kao dio nastavnoga sata. Moguće je, osim toga, uklopiti u nastavni sat samo dio neke aktivnosti i kombinirati više predloženih aktivnosti ili njihovih dijelova.

Evo par primjera kako jednu aktivnost možete na različite načine uvrstiti u svoju nastavu:

http://scenariji-poucavanja-old.local/scenarij-poucavanja/nedjeljiv-djeljiv-atom/

 

Aktivnost B. Nešto je neobično u tim atomima!

Kemija kao prirodna znanost ima svojih posebnosti – kemijske promjene koje izučava nisu nam ustvari vidljive. Ono što vidimo samo su fizičke promjene, kao posljedice kemijskih promjena koje se zbivaju u nevidljivome svijetu atoma, molekula, iona… Usto se kemičari služe posebnim sustavom simbola, formula i jednadžbi kako bi jednostavnije predočili izučavane promjene. Sve to, kao što nam je dobro poznato, odražava se na poteškoće koje učenici imaju u razumijevanju stručnih kemijskih sadržaja. Stoga je važno da u počavanju Kemije osim pokusa upotrebljavate i simulacije i resurse koje možete pronaći na mrežnim stranicama kako biste učenicima približili apstraktne sadržaje iz Kemije te izišli u susret njihovim različitim obrazovnim potrebama i stilovima poučavanja.

 

 Prva mogućnost – Aktivnost kao motivacija

Predloženi videozapis Just How Small is an Atom? (Koliko je zapravo atom malen?) primijenite u uvodnome dijelu nastavnog sata kako biste učenicima potaknuli znatiželju i želju za upoznavanjem svijeta nevidljivih čestica – atoma, iona, molekula – zanimljivim i edukativnim digitalnim sadržajem. Pri tome možete primjeniti INSERT metodu. Na temelju pregleda preporučenog videozapisa učenici neka razdvoje ono što znaju od onoga što je za njih novo te ono što je drukčije od onoga što su pretpostavljali. Na društvenoj mreži Yammer postavite tablicu:

Potvrđuje ono što sam

znala/znao (!)

Nova informacija (+)

+

Proturječi onomu što sam

znala/znao (–)

Uputite učenike da bilješke stavljaju izravno u tablicu za vrijeme gledanja videozapisa. Nakon što su učenici pogledali videozapis i ispunili tablicu, raspravite i protumačite ono što je im je novo te razjasnite ono što proturječi njihovim dotadašnjim spoznajama.

 

 Druga mogućnost – aktivnost kao uvod u modele u nastavi kemije

Vizualno dočaravanje nevidljivoga svijeta atoma osim različitim simulacijama u kemiji se često predočava modelima. Kemičari upotrebljavaju modele kako bi objasnili ili predvidjeli pojave u prirodi, a model čestica jedan je od primjera za to. Pojednostavnjen prikaz zbilje modelom treba se u važnim svojstvima podudarati sa zbiljom. Primjena modela stoga je korisna, no u nekim slučajevima može dovesti do miskoncepcija (pogrešnih predodžbi). Ipak, primjena modela u nevidljivome svijetu atoma može biti od velike pomoći učenicima za što vjernije predočavanje izgleda atoma.

Predložite učenicima da modelima prikažu jezgre različitih atoma. Pri izradi modela neka upotrebljavaju plastelin ili loptice, primjerice za stolni tenis, koje će predstavljati protone i neutrone u jezgri. Protone i neutrone neka prikažu različitim bojama. Učenici mogu međusobno izmijeniti modele te prebrojavanjem loptica (protona) određivati protonski broj, nukleonski broj i vrstu atoma. Prepustite dosjetljivosti učenika da pronađu još materijala pogodnih za izradu modela. Vjerujemo da će izbor biti znatno veći od onoga što očekujemo.

Pri upoznavanju s građom atoma u udžbenicima ili na mrežnim stranicama mogu se pronaći različiti prikazi modela atoma. Modeli su korisni jer prikazuju položaj subatomskih čestica unutar atoma, no stvaraju pogrešan dojam učenicima. Kako biste se osvrnuli na prikaz atoma modelom te utjecali na razvoj kritičkog mišljenja, s učenicima na školskom dvorištu možete izvesti simulaciju opisanu u aktivnosti, kojom će učenici lako zaključiti da veći dio atoma čini prazan prostor.

Učenike koji žele znati više usmjerite na mrežnu stranicu The Periodic Table by WebElements, na kojoj će pronaći prikaze relativnih odnosa atomskih radijusa svih elemenata.

 

 Treća mogućnost – aktivnost kao istraživačka nastava

U rješavanju problemskog pitanja Koliko je zapravo atom malen? učenike organizirajte u manje skupine. Usmjerite ih da povezujući znanja iz Matematike i Geografije pokušaju samostalnim istraživačkim radom osmisliti rješavanje postavljenog pitanja uz pomoć aplikacije Google karte. Svaka skupina potom neka predstavi u razredu rezultate istraživanja u nekome od poznatih alata za izradu prezentacija. U raspravi koju vodi učitelj skupine uspoređuju dobivene rezultate i donose zaključke. Dobivene zaključke učitelj može iskoristiti za upoznavanje pojma relativno.